 |
Prof. dr. sc. Tonija Andrić
Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu
E-mail: tonija@ffst.hr
Radovi
Osobna stranica
Tonija Andrić rođena je 20. travnja 1981. g. u Splitu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Od 1999. g. studira na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu gdje je i diplomirala 2005. g., a doktorirala 2014. g. više Od 2008. g. zaposlena je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, od 2016. g. u znanstveno-nastavnom zvanju docentice, a od 2017. g. na funkciji pročelnice Odsjeka za povijest. Tijekom ljetnog semestra akad. god. 2009./2010. stručno se usavršavala na Sveučilištu u Beču (Austrija) kao stipendist OEÄD-a. Do sada je radila na nekoliko znanstvenih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH te Hrvatska zaklada za znanost. Objavila je jednu knjigu te više znanstvenih i stručnih radova, a izlaganjima je sudjelovala u radu više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova i konferencija. Područja znanstvenog interesa su joj društvena i ekonomska povijest Splita i Dalmacije u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. zatvori
|
 |
dr. sc. Ante Bećir
Hrvatski institut za povijest
E-mail: ante.becir@gmail.com
Radovi
Ante Bećir rođen je 23. listopada 1995. godine u Splitu. Diplomirao je 2019. godine jednopredmetnu povijest na Fakultetu hrvatskih studija pod mentorstvom doc. dr. sc. Tomislava Popića kao najbolji student završne godine. Doktorirao je povijest u rujnu 2022. godine više na Hrvatskom katoličkom sveučilištu s temom „Plemstvo kasnosrednjovjekovnoga Trogira: politička zajednica, frakcije i dinamika konflikta“ pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Ivana Majnarića. Od lipnja 2023. godine zaposlen je kao viši asistent na Odjelu za srednjovjekovnu povijest Hrvatskoga instituta za povijest. Objavio je 2022. godine knjigu Acta et reformationes consiliorum civitatis Tragurii (saec. XIII-XV) u izdanju Hrvatskoga instituta za povijest (suatuor: doc. dr. sc. Tomislav Popić). Do sada je objavio veći broj radova, odnosno sudjelovao na većem broju znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Znanstveno-istraživački interesi usmjereni su mu na društvenu, kulturalnu i političku povijest istočno-jadranskih gradova i njihova zaleđa u (kasnom) srednjem vijeku, na objavljivanje srednjovjekovnoga izvornoga arhivskoga gradiva istočno-jadranskih gradova, odnosno na moderne i suvremene percepcije srednjovjekovlja. Dobitnik je Rektorove nagrade za individualni znanstveni rad za akademsku godinu 2017./2018. Član je Matice hrvatske i Nacionalnoga odbora za povijesne znanosti. zatvori
|
 |
Prof. dr. sc. Ante Birin
Hrvatski institut za povijest
E-mail: ante.birin@gmail.com
Radovi (2)
Ante Birin rođen je 1973. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. U školskoj godini 1991./92. upisao je dvopredmetni studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kojeg je okončao u školskoj godini 1995./96. više Tijekom studija, nagrađen inozemnim stipendijama, jednom za sudjelovanje na kongresu Convegni di studio sulla Magna Grecia pod radnim naslovom “Corinto e l'Occidente” u Tarantu, Italija (7.-11. X..1994.) a drugom za sudjelovanje na stručnom seminaru o etruskologiji i italskim starinama pod radnim naslovom “Javni i privatni život Etruščana i italskih naroda” na Sveučilišta za strance (Universita per stranieri) u Perugii, Italija (3.-14. VII. 2000.). U školskoj godini 1996./97., upisao je poslijediplomski studij na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je 2001. obranio magistarski rad pod naslovom “Statut grada Skradina” (mentor prof. dr. Tomislav Raukar) a 2006. godine i doktorsku disertaciju. pod naslovom “Knez Nelipac i hrvatski velikaški rod Nelipčića” (mentor prof. dr. Tomislava Raukara). Od 1. siječnja 1998. zaposlen je kao znanstveni novak u Hrvatskom institutu za povijes, gdje je 2008. i primljen u stalni radni odnos na Odjelu za srednjovjekovnu povijest. Godine 2014. i u zvanje višeg znanstvenog suradnika dok je 2012. izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Od školske godine 2007./2008. predaje na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (kolegij Hrvatska kulturna i politička povijest srednjeg vijeka). Od 2009. član je uredništva časopisa Povijesni prilozi. Godine 2002. nagrađen je Srebrnom poveljom Matice hrvatske za knjigu Statut grada Skradina. Organizirao je više znanstvenih skupova. zatvori
|
 |
Prof. dr. sc. Danijela Doblanović Šuran
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za humanističke znanosti
E-mail: danijela.doblanovic@gmail.com
Radovi
Danijela Doblanović rođena je u Puli 1981. godine. Osnovnu školu završila je u Svetvinčentu, a opću gimnaziju u Puli. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Puli 2004. godine, smjer hrvatski jezik i književnost – povijest. više Poslijediplomski doktorski studij ranog novog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala je 2008. godine, te u studenom 2013. obranila doktorsku disertaciju “Demografska slika župe Svetvinčenat od početka 17. do početka 19. stoljeća” (mentor: prof. dr. sc. Nenad Vekarić). Od srpnja 2009. zaposlena je kao asistent na Odsjeku za povijest Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Bavi se istarskim ranim novim vijekom, posebno s aspekta povijesne demografije. Članica je Uredničkog odbora časopisa Histria (časopis Istarskog povijesnog društva). zatvori
|
 |
Ivana Haničar Buljan, d.i.a.
Institut za povijest umjetnosti
E-mail: ihanicar@ipu.hr
Radovi
Rođena 1970. u Osijeku. Diplomirala 1996. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirala poslijediplomski studij Graditeljsko naslijeđe pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2001. godine. više Doktorski rad priprema na temu opusa arhitekta Stjepana Planića. Od 1996. godine zaposlena u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao stručni suradnik ‒ arhitekt istraživač. Od 2011. godine na položajnom je radnom mjestu pomoćnice ravnatelja Instituta za povijest umjetnosti.Sudjelovala je u mnogim terenskim akcijama arhitektonskog snimanja povijesne arhitekture u okviru projekata Instituta. Kao stručna suradnica sudjelovala u izradi mnogih konzervatorskih studija. Sudjeluje je na projektima (od 2014.): Istraživanje i dokumentiranje urbane jezgre osječke tvrđe za potrebe izrade konzervatorsko-urbanističke studije; od 2014. Urbanističko-konzervatorska studija partera javnih prostora osječke tvrđe s prijedlogom konzervatorskih smjernica; 2013.-2014. Dvorac Eugena Savojskog u Bilju; 2012.-2013. Veliki most u Osijeku. Zajedno s Ratkom Vučetićem objavila je 2012. monografije Nuštar: Dvorac Khuen – Belassy, arhitektonska, povijesno – umjetnička, restauratorska istraživanja i Darda: Dvorac Esterhazy, Povijesno-građevinski razvoj, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica. Od 2002. koordinatorica Sekcije Arhitektonsko naslijeđe Društva arhitekata Zagreba. Od 2008. članica uredništva časopisa Kvartal te gošća urednica časopisa Život umjetnosti (82-2008.). Od 2002. od Ministarstva kulture RH licencirana za obavljanje poslova zaštitite i očuvanja kulturnih dobara (istraživanje i proučavanje, dokumentiranje te izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za nepokretnu baštinu). Članica je Društva arhitekata Zagreba. zatvori
|
 |
dr. sc. Marija Karbić
Hrvatski institut za povijest
E-mail: mkarbic@isp.hr
Radovi
Marija Karbić rođena je 1961. u Zagrebu. Povijest je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1996.), na kojem je i magistrirala (2001.) te doktorirala (2005.). više Tijekom poslijediplomskog studija usavršavala se 1997. na Dubrovačkoj medievističkoj radionici. Od 1997. zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest (od 2007. u njegovoj Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje). U zvanje znanstvene savjetnice izabrana je 2018. godine. Od 2014. predsjednica je Znanstvenog vijeća Hrvatsko instituta za povijest, a od 2017. članica njegovog Upravnog vijeća. Sudjelovala je u radu više projekata, npr. na projektima financiranim od MZOS-a RH Izvori, studije i pomagala za hrvatsku povijest od 7. do 19. stoljeća (1995.-2006.); Hrvatski plemićki rodovi, njihovi posjedi i utvrđeni gradovi (2002.-2006.) i Slavonija, Srijem i Baranja od kasne antike do osmanskog doba (2007.-2013.), kao i na međunarodnim projektima Nobility in medieval and early modern central Europe: A comparative study in social structure (voditelj projekta: János M. Bak, CEU, Budimpešta, Mađarska, 1996.-1999.) i Comparing Nobilities in Medieval Europe: Centar and Peripheries in the process of Europeanization (1000-1500) (voditelj projekta: Cosmin Popa-Gorjanu, Sveučilište u Alba Iulii, Rumunjska, 2009.-2011.). Od 2015. do 2019. bila je suradnica HRZZ projekta Gradovi hrvatskog srednjovjekovlja: Urbane elite i urbani prostor (URBES) te konzultantica HRZZ projekta Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća, a od 2020. suradnica je HRZZ projekta Razvoj i naslijeđe viteških redova u Hrvatskoj (milOrd). Kao vanjski suradnik sudjelovala je u nastavi na Hrvatskim studijima i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Surađuje na projektu izrade sinteze Povijest Hrvata Matice Hrvatske, a vanjska suradnica je i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (od 1997.). Članica je uredništva časopisa Scrinia Slavonica (od 2016.) i Godišnjak Njemačke zajednice (od 2010.), kao i strukovnih udruga (HNOPZ, Društvo za hrvatsku povjesnicu, MECERN, Udruga za istraživanje povijesti žena Klio, Hagiotheca i Matica hrvatska). Sudjelovala je u organizaciji više znanstvenih skupova (npr. međunarodne konferencije Between Three Seas: Borders, Migrations, Connections. Third Biennial Conference of the Medieval Central Europe Research Network, Zagreb, 2018.). U svom znanstvenom radu prvenstveno se bavi poviješću plemstva i gradskih naselja u međurječju Save i Drave u srednjem vijeku, a posebnu pažnju poklanja i povijesti obitelji i rodnoj povijesti. Autorica je knjiga Plemićki rod Borića bana (Slavonski Brod: Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2013.) i The Laws and Customs of Medieval Croatia and Slavonia: A Guide to the Extant Sources (koautor Damir Karbić, ed. Martyn Rady) (London: UCL School of Slavonic and East European Studies, 2013.). zatvori
|
 |
Prof. dr. sc. Ivan Majnarić
Hrvatsko katoličko sveučilište
E-mail: ivan.majnaric@unicath.hr
Radovi
Osobna stranica
Ivan Majnarić rođen je 12. svibnja 1980. u Zagrebu, gdje je na Odsjeku za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu stekao zvanje profesora povijesti 2002., a na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta istog Sveučilišta zvanja magistra povijesnih znanosti 2007. te doktora povijesnih znanosti 2012. s tezom o hrvatskom plemstvu u drugoj polovici 14. stoljeća i prvoj polovici 15. stoljeća. više Zaposlen je kao arhivist-vježbenik u Hrvatskom državnom arhivu 2004.-06. te kao leksikografski suradnik i leksikograf u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, u uredništvu Hrvatskoga biografskog leksikona 2006.-12. Od 2012. zaposlenik je Odjela za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS), od 2018. u statusu izvanrednog profesora.
U znanstvenom istraživanju posvetio se temama iz srednjovjekovne društvene i crkvene povijesti, intelektualne povijesti, objavljivanju arhivskog gradiva te biobibliografskim osvrtima. Autor je dviju monografija, a surađivao je u mnogobrojnim periodicima i zbornicima. zatvori
|
 |
Prof. dr. sc. Dušan Mlacović
Filozofski fakultet, Sveučilište u Ljubljani
E-mail: dusan.mlacovic@ff.uni-lj.si
Radovi
Dušan Mlacović rođen je 1966. U Celju (Slovenija). Godine 1992. diplomirao je na odsjecima za povijest i filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani (Slovenija). Od 1993. do 1999 na Filozofskom fakultetu Sveučilište u Ljubljani (Odsjek za povijest) bio je znanstveni novak. više Godine 1997. je magistrirao a 2006. doktorirao na istom fakultetu. Od 2003. do 2005. radi u Znanstveno-istraživačkom centru Bistra Ptuj kao samostalni istraživač i projekt manager, a od 2007. na Filozofskom fakultetu, Sveučilište u Ljubljani (Odsjek za povijest) kao docent. Drži različite kolegije iz srednjovjekovne povijesti (Povijest jugoistočne Europe u srednjem vijeku i Opća povijest srednjega vijeka). Sudjeluje na projektima "Inscription of intanglible cultural heritage of Ptuj in UNESCO programme the »Masterpieces of the Oral and Intangible Heritage of Humanity« (2006-2008); kao projekt manager i voditelj radnje grupe ADHOC projektnog partnera na "ADHOC" projektu (Interreg III B Cadses), 2006-2008; na projektu „Sm@rt region" (Interreg III B Cadses), kao projekt manager vodećeg projektnog partnera (SRC Bistra Ptuj) 2004-2005; Od 2008. do 2010. Na projektu Pozicioniranje urbane elite u slovenskim gradovima u okviru društvenih i gospodarskih gibanja i procesa od 13. do 16. stoljeća; 2009-2011 Politička i pravna povijest žena u Sloveniji; Čovjek i priroda u predmodernoj Sloveniji (ARSS). Godine 2008. objavio je monografiju Plemstvo i otok: pad i uspon rapskoga plemstva (slovensko izdanje, 2008; talijansko izdanje, 2012.). Pomoćnik je glavnog urednika u časopisu Zgodovinski časopis – Historical Review (od 2007.); član uredništva časopisa Povijesni prilozi (od 2012.). zatvori
|
 |
Prof. dr. sc. Marija Mogorović Crljenko
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za humanističke znanosti
E-mail: mmogorov@unipu.hr
Radovi
Rođena u Zagrebu 1975. godine. Osnovnu i srednju školu završila u Rovinju. Na Filozofskom fakultetu u Puli diplomirala povijest te hrvatski jezik i književnost 1999. Magistrirala (2005) i doktorirala (2010) na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. više Usavršavala se 1995., 1996., 1997., 1998. na Dubrovačkoj medievističkoj radionici. Predavala povijest u osnovnoj školi Rivarela u Novigradu, hrvatski jezik i povijest u Pazinskom kolegiju – klasičnoj gimnaziji u Pazinu, te radila u Povijesnom muzeju Istre. Od 2000. zaposlena na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Godine 2011. izabrana u zvanje naslovne docentice, a 2013. i na radno mjesto docentice. U ožujku 2018. izabrana u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice. Drži predavanja i seminare iz srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti (Pomoćne povijesne znanosti, Istraživanje povijesti, Istarska obitelj na razmeđu srednjeg i ranog novog vijeka, Žena u istočnojadranskim komunalnim društvima, Istraživanje ranonovovjekovne povijesti).
Proučava društvo i svakodnevicu, posebno položaj žena, te brak i obitelj u Istri u srednjem i ranom novom vijeku. Jedna je od pokretačica i organizatorica međunarodnog znanstvenog skupa Istarski povijesni biennale koji se bavi poviješću svakodnevice na jadranskom prostoru. Do sada je organizirala devet simpozija Istarskog povijesnog biennala, a trenutno radi na organizaciji desetog. Kao članica organizacijskog odbora sudjelovala u organizaciji II. kongresa hrvatskih povjesničara u Puli (2004), te 15th Annual Mediterranean Studies Congress, (Pula, Croatia, 2012.). Bila je voditeljica međunarodnog znanstveno-istraživačkog hrvatsko-slovenskog projekta Uzorci obiteljskog nasilja. Studije slučajeva o uzrocima obiteljskog nasilja u ranonovovjekovnoj Istri i dijelovima današnje Slovenije (2018.-2019.) te suradnica na projektima: 2015.-2019. Gradovi hrvatskog srednjovjekovlja: Urbane elite i urbani prostor, HRZZ broj IP-2014-09-7235 (voditeljica projekta: dr. sc. Irena Benyovsky Latin); 2010.-2012. Srednjovjekovna Istra: prostor zajedništva i suprotnosti (od VI. do XVI. stoljeća), voditelj: prof. dr. sc.Ivan Jurković; 2007.-2010. Elitne i marginalne skupine u Istri od XVI. do XVIII. st.(voditelj: prof. dr. sc. Miroslav Bertoša); 2000.-2006. Istočna Istra i sjeverna Liburnija u antičko doba (voditelj: prof. dr. sc. Robert Matijašić); 2008.-2010. Across the Religious Divide: Women`s Properties in the Wider Mediterranean (ca. 1300-1800) (voditeljice projekta: Dr. Jutta Gisela Sperling and Dr. Shona Kelly Wray), te suradnica na projektu Europske noći istraživača (2018.-2019.).
Objavila je dvije samostalne autorske knjige: Nepoznati svijet istarskih žena (Zagreb: Srednja Europa 2006.) i Druga strana braka (Zagreb: Srednja Europa 2012.), te dvije koautorske: Matična knjiga krštenih župe Umag (1483.-1643.), Pazin: Državni arhiv u Pazinu, 2019. u koautorstvu s Danijelom Doblanović Šuran i Vrijeme ženidbe i ritam poroda. Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća, (Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 2000.), koautori: Nenad Vekarić, Irena Benyovsky, Tatjana Buklijaš, Maurizio Levak, Nikša Lučić, Jakša Primorac. Uređuje zbornike Istarskog povijesnog biennala kao članica uredništva ili kao glavna urednica. Članica je znanstvenog odbora časopisa Historica. Revue pro historii a přίbuzné vědy Filozofskog fakulteta Ostravskog Sveučilišta. Sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, te objavljuje u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima. Služi se engleskim, talijanskim i latinskim jezikom. Članica je Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu i Matice hrvatske. Voli timski rad. zatvori
|
 |
Prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus
Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
E-mail: zrinknik@gmail.com
Radovi
Zrinka Nikolić Jakus rođena je 1973. u Zagrebu. Diplomirala je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1996., magistrirala (1997.) i doktorirala (2004.) na Department of Medieval Studies na Central European University u Budimpešti. više Usavršavala se 1993., 1994., 1997. na Dubrovačkoj medievističkoj radionici. Godine 2004. dobila je nagradu Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima za znanstveni rad objavljen u 2003/2004. Od 1988. radi na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u zvanju izvanrednog profesora, gdje drži kolegije iz srednjovjekovne povijesti. Surađivala na više istraživačkih projekata: 2007.-2013. Monumenta mediaevalia varia; 2002.-2005. Hrvatska i Srednja Europa u srednjem vijeku (suradnik); 1998.-2002. Temeljni dokumenti hrvatske povijesti; 2009.- Comparing Nobilities in Medieval Europe: Centar and Peripheries in the process of Europeanization (1000-1500), voditelj projekta: Cosmin Popa-Gorjanu, Sveučilište u Alba Iulii, Rumunjska; 2000.-2002. Žene u Hrvatskoj: kulturna povijest, voditelj projekta: Andrea Feldman, Ženska infoteka - Institut Vlado Gotovac; 1997.-1999. Nobility in medieval and early modern central Europe: A comparative study in social structure, voditelj projekta: János M. Bak, CEU, Budimpešta. Članica je uredništva znanstvenih časopisa Povijesni prilozi (od 2009.) i Radovi Zavoda za Hrvatsku povijest (od 2010.). Organizirala međunarod. skup „Hagiografija: historiografija, izvori i metode“ (Dubrovnik, 2005.). Uz više radova u zbornicima radova i časopisima, objavila je knjigu Rođaci i bližnji. Dalmatinsko gradsko plemstvo u ranom srednjem vijeku, priručnik Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum te uredila prvi svezak posvećen ranom srednjem vijeku (550-1150) u seriji Povijest Hrvata Matice hrvatske. Posebna područja interesa su: povijest elita, povijest obitelji, žena i djece te svakodnevice u srednjem vijeku. zatvori
|
 |
Prof. dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić, tajnica projekta
Hrvatski institut za povijest
E-mail: zrinka.pesorda@zg.t-com.hr
Radovi
Zrinka Pešorda Vardić viša je znanstvena suradnica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Rođena je 1974. u Stuttgartu, SR Njemačka. Studij jednopredmetne povijesti završila je 1997. godine na. Magistrirala je 2002. godine i doktorirala 2006. godine također na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. više Na Hrvatskom institutu za povijest zaposlena je od 1998. godine. Od 2019. godine je voditeljica Odjela za srednjovjekovnu povijest.
Od godine 2009. do 2020. godine bila je tajnica i član uredništva časopisa Povijesni prilozi, a od 2020. glavna je urednica istoga časopisa. Od 2005. godine je i član uredništva časopisa Review of Croatian History u izdanju Hrvatskog instituta za povijest. Član je više stručnih i znanstvenih udruga (Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Hagiothece, Matice hrvatske – Odjel za povijest). Od godine 2010. do godine 2012. bila je potpredsjednica Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.
Glavno područje njezinoga znanstvenoga zanimanja jest povijest srednjeg vijeka. Istraživala je teme iz društvene i vjerske povijesti srednjovjekovnog Dubrovnika, proučavala je odnos Dubrovačke Republike prema Ugarskom kraljevstvu, a recentno se bavi problematikom kasnosrednjovjekovnog građanstva.
Dobitnica je Državne nagrade za znanost Republike Hrvatske u području humanističkih znanosti 2012. godine za knjigu U predvorju vlasti: Dubrovački antunini u kasnom srednjem vijeku u izdanju Hrvatskog instituta za povijest i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. zatvori
|
 |
Prof. dr. sc. Gordan Ravančić
Hrvatski institut za povijest
E-mail: gordan@isp.hr
Radovi
Rođen je 1972. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Jednopredmetnu povijest diplomirao je 1996. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1997. stekao status Master of Arts in Medieval Studies na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (Mađarska). više Godine 1999. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu magistrirao je s temom Život u krčmama u kasnosrednjovjekovnom Dubrovniku, a 2006. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Kuga u Dubrovniku 1348-1349. Usavršavao se 1993, 1994, 1995, 1997, 1998 na Dubrovačkoj medievističkoj radonici. Od 1998. radi u Hrvatskom institutu za povijest, na Odjelu za srednjovjekovnu povijest (viši znanstveni suradnik). Od 2011. pomoćnik ravnateljice Hrvatskog instituta za povijest. Surađivao na više istraživačkih projekata u okviru Hrvatskog instituta za povijest: npr. 2007.-2013. Grad hrvatskog srednjovjekovlja: društvena struktura, topografija, gradski život; 2002.–2006. Naselja i društveno-političke zajednice srednjovjekovne Hrvatske. Član Predsjedništva Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (od 2010.); član Izvršnog odbora Društva za hrvatsku ekonomsku i ekohistoriju. Organizirao je više znanstvenih skupova i okruglih stolova, npr. Kongres hrvatskih povjesničara u Zagrebu (2012.). U razdoblju 1998. do 2013. predavao je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, kolegije nacionalne povijesti srednjeg vijeka te kolegij o uporabi računala u povijesnim istraživanjima. Od 2011. predaje i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu kolegij o uporabi računala u historiografiji. Sudjelovao na više domaćih i stranih znanstvenih skupova vezanih uz društvenu povijest i hrvatsko srednjovjekovlje. Autor je nekoliko osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika, te dvije monografije o srednjovjekovnom Dubrovniku: Vrijeme umiranja – Crna smrt u Dubrovniku 1348-1349 (2010.) i Život u krčmama u srednjovjekovnom Dubrovniku (Zagreb: Hrvatski institut za povijest (2001.). zatvori
|
 |
dr. sc. Bruno Škreblin
Hrvatski institut za povijest
E-mail: bskreb@gmail.com
Radovi
Bruno Škreblin rođen je 1981. godine u Zagrebu. Godine 2006. završio je jednopredmetni studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2016. doktorirao je na istom fakultetu s temom Urbana elita zagrebačkog Gradeca od sredine 14. do početka 16. stoljeća (mentorica: izv. prof. Irena Benyovsky Latin). više Od listopada 2007. zaposlen je u Matici hrvatskoj. Od srpnja 2009. znanstveni je novak na Hrvatskom institutu za povijest u Odjelu za srednjovjekovnu povijest, a od 2016. u zvanju je znanstvenog suradnika. Surađivao na istraživačkom projektu u okviru Hrvatskog instituta za povijest Grad hrvatskog srednjovjekovlja: Društvene strukture, topografija, urbani život , 2009.-2013. (voditeljica: Irena Benyovsky Latin). Područja zanimanja su vezana uz srednjovjekovni grad poput gradskih elita, socijalne topografije, društvenih struktura i slično o čemu je objavio desetak znanstvenih radova. zatvori
|
 |
dr. sc. Ratko Vučetić
Institut za povijest umjetnosti
E-mail: rvucetic@ipu.hr
Radovi
Ratko Vučetić rođen je 1965. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1996. studijske grupe Povijest umjetnosti i Etnologiju. Diplomirao na Odsjeku za povijest umjetnosti s temom „Prilog urbanističkom razvoju Krapine“. više Magistarski rad „Prostorna struktura srednjovjekovnih gradskih naselja u Hrvatskom zagorju i njihov razvoj do Prvog svjetskog rata“ obranio 2002. godine (mentor prof. dr. Ivo Maroević) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju pod naslovom „Prostorni razvoj privilegiranih srednjovjekovnih gradova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj do 18. stoljeća“ 2005. godine. Od 1997.godine zaposlen je u Institutu za povijest umjetnosti (viši znanstveni suradnik). U znanstveno-istraživačkim projektima Instituta za povijest umjetnosti sudjeluje u trajnom projektu „Umjetnička topografija Hrvatske“ i projektu „Graditeljska baština od 16. do 19. Stoljeća“ (voditelj Katarina Horvat-Levaj). Surađivao i u projektima: 2011./2012. međunarodni projekt Muzej bez granica – barokna umjetnost (stručna ekspertiza projekta vanjskog obrambenog prstena osječke Tvrđe); 2011. Studija povijesnog razvoja bastiona križevačke tvrđave; 2011. Konzervatorska studija dvorca Esterházy u Dardi; 2010./2011. Konzervatorska studija dvorca Khuen - Belassy u Nuštru. U okviru djelatnosti Instituta bavi se istraživanjima graditeljskog nasljeđa, prostornom organizacijom, razvojem gradskih naselja i proučavanjem arhitekture u kontinentalnoj Hrvatskoj. Član uredništva časopisa „Kvartal“. zatvori
|
| |
|
